Text i photo: Mersiha Karić

Kada putujete u Sloveniju najteži zadatak koji će se naći pred vama je odabir destinacija koje ne želite zaobići. Budući da je Slovenija poznata kao zemlja bezbrojnih atrakcija moraćete prvo odabrati godišnji period u kojem putujete, a zatim na internetu pročitati mnoštvo pozitivnih utisaka. Jedan od takvih članaka će biti i ovaj.

Naime, budući da smo imali 4 dana na raspolaganju odlučili smo se za posjetu sljedeće 4 destinacije i definitivno smo ostali zapanjeni.

Jezero Bled i najstariji dvorac Slovenije

Najzanimljivija znamenitost u Bledu jeste Bledski dvorac koji se nalazi na strmoj stijeni, 130 metara iznad Bledskog jezera. Od same gradnje 1004. godine do danas dvorac je bio u vlasništvu mnogih vlastodržaca, biskupa i uravitelja, sve dok nije nacionaliziran početkom 19. stoljeća. Sredinom 20. stoljeća započela je obnova dvorca koja je trajala deset godina i u sklopu koje su napravljene male prilagodbe savremenoj, turističkoj svrsi. Do danas je unutar kompleksa izvedeno još niz manjih zahvata, pa Bledski dvorac uistinu izgleda odlično i savršeno održavano. 

Nakon ulaska u dvorac imaćete priliku posjetiti raznovrsnu interaktivnu izložbu koja se nalazi na više nivoa. Tu je detaljno izložena istorija dvorca, Bleda i okloce, sa bezbroj prekrasnih artefakata, starih alata, fosilnih ostataka i sličnih komada koji opisuju kako su nekada živjeli stanovnici Bleda.

U rustičnom ambijentu nalazi se i vinski podrum u kojem možete pronaći vina Vipavske doline i Goriških brda, a sve uz prezentaciju jednog od slovenačkih fratara.

Osim muzejske izložbe, restorana, vinarije, malih trgova i uživanja u pogledu u sklopu dvorca nalazi se i tiskara sa rekonstruisanim Guntenbergovim strojem. Tu ćete vidjeti kako su se štampale knjige još u 16. stoljeću, te na trenutak postati i tiskarski majstor i izraditi sebi jedinstveni suvenir.

Nakon posjete Bledskom jezeru i najstarijem slovenačkom dvorcu zaputili smo se ka Bohinjskom jezeru, gdje smo namjeravali provesti ostatak sunčanog dana. 45 minuta ugodne vožnje uz predivnu rijeku Savu Bohinjku dovelo nas je u malo, šarmantno seoce podno Triglavskih vrhova.

Jezero Bohinj i Triglavski park 

Došavši na Bohinjsko jezero shvatili smo sve ono o čemu smo čitali na internetu istražujući Sloveniju – spokoj, tišina i neizmjerna prirodna ljepota.

Bohinjsko jezero je najveće prirodno jezero Slovenije, u srcu Julijskih Alpa. Dio je Nacionalnog parka Triglav, koji je dobio ime po najvišoj slovenskoj planini. Ono leži oko 20 km zapadno od Bleda, i oko 74 km od Ljubljane, na nadmorskoj visini od 526 metara. Ima površinu od 3 km2, dugo je 4 km, široko 1 km. Maksimalna je dubina je čak 45 metara. Bohinjsko jezero je zaista raj za avanturiste i ljubitelje prirode. 

Kupanje u Bohinjskom jezeru preporučuje se u julu i avgustu, kada temperatura vode doseže do 25 stepeni celzijusa. Osim zabave na vodi, Bohinj je idalan i za ribolov, pa se ribari mogu videti skoro na svakom koraku.

Na području Nacionalnog parka Triglav uređene su brojne označene planinarske, pješačke i biciklističke staze, te staze za brdski biciklizam i popularno nordijsko hodanje.

Osim što smo uživali u svježem zraku i zapanjujućem pogledu nakon šetnje teško smo se odlučili koju od mnogobrojnih gostionica posjetiti. Odabrali smo gostionicu Erlah gdje smo probali riblje i pileće specijalitete uz izuzetno lijepu atmosferu malog lokalnog restorana i idealnu uslugu ljubaznog osoblja.

Goriška brda i beskrajni vinogradi 

Jedan od naša četiri dana bila su rezervisana za Goriška brda poznatija kao Slovenačka Toskana. 2 sata vožnje uz rijeku Soči, naša sljedeća destinacija bila je udaljena od Bleda. Na samoj granici sa Italijom gdje Alpe ostavljaju bez daha, a u horizontu se nazire morsko plavetnilo nastanjeni su beskrajni vinogradi.

Centar vinarske regije Slovenije je mjesto Šmartno Danas u Šmartnom živi tek oko 25 stanovnika, dok ostali dolaze u vrijeme festivala vina, tokom proljećnih i ljetnjih mjeseci.

Predivni predjeli imaju posebnu, rajsku ljepotu, odišu širinom vinskih polja, ljubaznih domaćina i iznimno skladnim arhitektonskim zdanjima. Uklopljeni na najsavršeniji način, razuđeni objekti sadrže vinarije, restorane, gostionice i manje ili veće smještajne kapacitete.

Pored grožđa ovaj kraj je poznat i po trešnjama u čiju slavu se svakog juna održava i festival. Vinogradi Goriških Brda prostiru se na 1800 hektara i na njima uspjevaju mnoge sorte bijelog i crnog grožđa od kojih je najpoznatija Rebula.

Bijelo vino prednjači u odnosu na crveno pa tako 22 vinara, koliko je zabilježeno u Brdima, uglavnom prave bijelo vino koje čini čak 70 odsto ukupne proizvodnje dok ostatak odlazi na crveno.

Budući da sezona posjeta Goriškim brdima još uvijek nije bila u punom jeku imali smo sreće prilikom posjeta nekim od vinarija i to baš onih koje smo i planirali kada smo krenuli iz Sarajeva. Impresivna usluga i jedinstvena atmosfera u podrumu Belica bila su naš prvi dojam. Pored par vinarija uspjeli smo posjetiti i vinoteku Gredič, smještenu u zamku Castelletto, minimlaitički adaptiranom da zadovolji i najzahtevnije goste i poznavaoce vina.

Nezaobilazna Ljubljana

Putovanje u posljednjem danu smo nastavili prema Ljubljani, šarmantnom gradu  na rijeci Ljubljanici, koji u svojim uskim šetnicama sadrži mnoge restorane i kafiće u kojima uvijek sretnemo drage ljude, pa tako i ovaj put…